amem PRAYERS AND EQUALIPTUS

PRVO ČITANJE: Iz 58, 7-10 Čitanje Knjige proroka Izaije Ovo govori Gospodin: »Podijeli kruh svoj s gladnima, uvedi pod krov svoj beskućnike, odjeni onog koga vidiš gola i ne krij se od onog tko je tvoje krvi. Tad će sinut poput zore tvoja svjetlost i zdravlje će tvoje brzo procvasti. Pred tobom će ići […]NEDJELJNA RIZNICA BOŽJE RIJEČI… (Peta nedjelja kroz godinu – Svjetski dan braka, 9.2.2020.) — Hrvatska katolička misija Dublin

Pred proslavu Stepinčeva – u dan kada se sjećamo i molimo bl. Kardinalu Alojziju Stepincu imamo pravo pitati se koliko nama danas nedostaje Stepinčeve hrabrosti. Kako nama laicima, tako i svima ostalima, svećenicima i biskupima koji zajedno činimo Crkvu. U dimenziji ljubavi prema Bogu, svojoj Crkvi, svakom čovjeku i – nerođenom životu. Stepinac je volio svoj narod. Duboko je proživljavao svu nepravdu koju smo mi Hrvati trpjeli od onih koji i danas u suludim provokacijama kao da žele potaknuti neke druge naše građane na neprimjerene postupke.No, Stepinac se nije libio, na primjer, pisati Paveliću prosvjedna pisma protiv ubijanja 260 Srba kod Gline za vrijeme NDH i pritom spašavati na tisuće Srba i Židova. Iako se njegovo ime u krugovima koji imaju zadatak širiti netrpeljivost i danas pokušava iskoristiti kao kamen spoticanja, Stepinac je ustvari “vezivi” faktor. Dopustite mi reći, Stepinac je i mnogo više od toga, on je bio pravedan i odlučan pomagač svih onih koji su pod ustaškim režimom patili – i Srba i Židova i svih ostalih. Stepinac je posebno bio osjetljiv i na nerođenu djecu. Nije se libio o tome govoriti, možda bi bilo primjerenije napisati – vikati.Koliko mi imamo danas Stepinčeve hrabrosti? Evo, ne znam, neka si svatko postavi to pitanje i odgovori u dubini svoje nutrine. Za početak.

Stepinac u šumi nije imao smislaUspostavom NDH za trenutak se učinilo da je napokon ispunjena vjekovna težnja hrvatskog naroda za slobodnom i samostalnom državom. No vrlo, vrlo brzo, da budem precizan – već nakon samo 34 dana od uspostave ove države, tada nadbiskup, Stepinac shvaća kakva se nesreća nadvila nad hrvatskim, ali i narodima direktno ugroženim od Pavelićevog režima. Momentalno je uputio Paveliću gore spomenuto prosvjedno pismo zbog strijeljanja 260 Srba kod Gline i time je zapravo krenuo u otvorenu borbu protiv ustaškog režima, odnosno u borbu za spašavanje Židova, Srba i svih ostalih.Jednom sam bio rekao da oni koji zamjeraju Stepincu ostajanje i obavljanje svoje dužnosti i nakon što je shvatio pod kakvom zločinačkom vlasti mora djelovati, naprosto logika ne funkcionira. Možda neki stvarno misle da bi Stepinac više toga učinio da je uzeo pušku i otišao u šumu i zajedno s drugim partizanima jurišao na ustaše? Iako bi partizani imali jednog čovjeka više, tisuće Židova i Srba bi bile ubijene. Sve one tisuće koje je svojim djelovanjem spasio baš kardinal Stepinac. Nepuna dva mjeseca od početka rata posve se udaljio od sistema: počeo je pisati pisma ministru unutarnjih poslova Artukoviću, i poglavniku Paveliću da promijene odnose prema Židovima. Kasnije slijedi cijeli niz prosvjednih nota, poslanica i propovijedi protiv režima i njegovih metoda koji su dostupni i danas svakom prosječnom korisniku interneta. Jednako tako dostupno je na i stotine dokumenata istaknutih Židova, vrhunskih povjesničara, stručnjaka Holokausta koji ističu nemjerljiv doprinos Stepinca u spašavanju Židova i Srba tijekom takozvane Nezavisne države Hrvatske.Ovdje svakako valja spomenuti i Židovku Esther Gitman koja je doktorirala na prestižnom američkom sveučilištu na temu »Spašavanje Židova tijekom Nezavisne države Hrvatske«. »Pregledala sam preko 30.000 dokumenta, kopirala preko 5.000 i svi tragovi uvijek su me vodili samo do jednog imena – Stepinac, dok nisam povezala, pa to je zagrebački nadbiskup!«, istaknula je ova doktorica povijesti rezimirajući u jednoj rečenici sadržaj svog doktorata. Nacisti i ustaše bili su jako ljuti na Stepinca, život mu je bio u opasnosti. 1943. Stepinca je bilo strah da će poginuti, nije se bojao za sebe, već za sve one koji su bili pod njegovom zaštitom. Smatrao je da će hrvatski narod godinama patiti zbog toga što su ustaše činile. Vrijedi istaknuti kako je Stepinac spasio Zagreb od razaranja, naime, uspio je preko diplomatskog zbora Svete stolice kontaktirati saveznike i odgovoriti ih od namjere da bombardiraju Zagreb, ističe dr. Gitman. Dalia Ofer slavna izraelska povjesničarka Holokausta upravo je poticala dr. Esther Gitman da objavi ova istraživanja o spašavanju Židova za vrijeme NDH.Samo – StepinacImamo i svjedočanstvo našeg profesora, pok. Branka Polića, također Židova rođenog davne 1924., svjedoči o Stepincu riječima: »Kada je bio najveći udar, mi smo znali, može nas spasiti samo – Stepinac«. Mora se istaknuti da je šezdeset pisama preživjelih Židova poslano u Yad Vashem tražeći da se Stepinac proglasi pravednikom među narodima. Hrvatsko-izraelsko društvo je dva puta donijelo odluku da Stepincu daju naslov »Pravednika«. Neki koji su manje učinili od Stepinca proglašeni su pravednicima. Postoje brojna svjedočanstva o svetosti i dobroti Stepinca, čak i srpskih pravoslavnih svećenika poput Jovana Nikolića. Postoje dokumenti kroz koje je vidljivo mnoštvo Stepinčevih intervencija u zaštiti Srba, Židova, djece. Svima je moguće dobiti na uvid Stepinčeve propovijedi u kojima jasno osuđuje ustaški režim, u kojima ističe da postoji samo jedna rasa – rasa ljudi čiji Stvoritelj je Bog. Stepinac je spasio na tisuće nevinih Srba, Židova i ostalih ugroženih skupina.Stepinac protiv abortusaBlaženi kardinal je snažno govorio i protiv – abortusa. Stepinac se osjećao dužnim propovijedati, govoriti, upozoravati, pisati o pošasti abortusa. Stepinac je tako govorio liječnicima: “Pobačaj je zlo u sebi. Nikakve socijalne indikacije, nikakvi naučni razlozi ne mogu opravdati direktnog pobačaja, niti učiniti, da on bude nešto drugo nego što u istinu jest, i što pred Bogom ostaje, naime ubojstvo nevinog čovjeka. A hotimično ubojstvo čovjeka vapi u nebo za osvetom. Ono je odurno i grješno uvijek, a osobito onda, ako mu je izvor osobni interes i pohlepna težnja za stjecanjem. Pobačaj je i golemo socijalno zlo, koje je donijelo toliko nevolja ne samo pojedincima, nego čitavim familijama i teško ranilo stablo narodnog života u naše doba. No, dok pred one koji treba da budu prvaci u borbi protiv pobačaja, iznosim njegovu unutarnju socijalnu zloću, predviđam, da će se neki možda samo sažalno nasmijati nad mojim apelom. Ali nikakav prezirni smiješak ne može ukloniti nepromjenljive stvarnosti, koja izvire iz naravnog zakona i pozitivne objave, a ta jest, da je direktni abortus u sebi teško etičko zlo. Isto tako ne može izbrisati žalosnih činjenica i krvavih rana, što ih je po priznanju istinskih promatrača narodnog života nanio porok pobačaja. Stoga bi i prezirni smiješak nad mojim apelom bio samo odraz dubokog pomanjkanja one životne ozbiljnosti, kojom svi, uistinu misaoni i etički pojedinci moraju prosuđivati najdublja i najzamašnija pitanja duše i vječnosti, obitelji i naroda.”I na kraju. Mogao bih napisati da je Stepinac volio Boga, svoju Crkvu, svoj narod, svakog drugog čovjeka neovisno o njegovoj naciji i vjeri te da je osjećao bitnim govoriti o važnosti života od njegova začeća do naravne smrti. Možemo li zamisliti da bi takva moralna gromada od čovjeka, ako se mogu tako izraziti, propustio doći, ne u Zagreb, nego u Rijeku i hodati u povorci za život? Ja stvarno u dubini svoga srca osjećam da bi blaženi Kardinal došao, stao i rekao: ljudi, idemo! Za život, kako drugačije! Molimo se stoga našem Blaženiku da nam podari s neba Isus barem mrvicu Stepinčeve hrabrosti u svim našim današnjim borbama za istinu i pravdu. Molimo se Blaženiku da mnogi muževi i žene shvate kako nije dovoljno biti heroj dnevnog boravka i da će krajem svibnja imati priliku pokazati svoju hrabrost u Hodu za život. Ili nešto drugo.

PSALAM 1. Dva putaBlaženi oni koji, u križ se uzdajući, siđoše u vodu (Pisac iz 2. st.)

Blago čovjeku koji ne slijedi savjeta opakih, *ne staje na putu grešničkomi ne sjeda u zbor podrugljivaca,već uživa u Zakonu Gospodnjem, *o Zakonu njegovu misli dan i noć.

On je k’o stablo zasađenopokraj voda tekućica *što u svoje vrijeme plod donosi;lišće mu nikad ne vene, *sve što radi dobrim urodi.

Nisu takvi opaki, ne, nisu takvi! *Oni su k’o pljeva što je vjetar raznosi.Stoga se opaki neće održati na sudu, *ni grešnici u zajednici pravednih.Jer Gospodin zna put pravednih, *a propast će put opakih.

Slava Ocu i Sinu *i Duhu Svetomu.Kako bijaše na početku, †tako i sada i vazda *i u vijeke vjekova. Amen.

1^ AntifonaDrvo se života očitovau križu Gospodinovu.

2^ AntifonaKralja svog postavih nad Sionom.

PSALAM 2. Mesija − kralj i pobjednikRote se na svetoga Slugu tvoga Isusa, kog pomaza (Dj 4, 27).

Zašto se bune narodi, *zašto puci ludosti snuju?Ustaju kraljevi zemaljski, †knezovi se rote protiv Gospodina *i Pomazanika njegova:“Skršimo okove njihove *i jaram njihov zbacimo!”Smije se onaj što na nebu stoluje, *Gospod im se podruguje.Tad im veli u svom gnjevu, *žestinom ih on zbunjuje:“Ta ja kralja svog postavih *nad Sionom, svojom svetom gorom.”

Obznanjujem odluku Gospodnju: †Gospodin mi reče: *“Ti si sin moj, danas te rodih.Zatraži samo, i dat ću ti puke u baštinu, *i u posjed krajeve zemaljske.

Vladat ćeš njima palicom gvozdenom *i razbit ih kao sud lončarski.”Opametite se sada, vi kraljevi, *Urazumite se, suci zemaljski.

Služite Gospodinu sa strahom, *s trepetom se pokorite njemu,da se ne razgnjevi te ne propadnete na putu, *kad uskoro plane srdžba njegova.Blago svima *koji se njemu utječu!

Slava Ocu i Sinu *i Duhu Svetomu.Kako bijaše na početku, †tako i sada i vazda *i u vijeke vjekova. Amen.

2^ AntifonaKralja svog postavih nad Sionom.

3^ AntifonaTi si, Gospodine, štit moj i ti mi glavu podižeš.

PSALAM. 3. Gospodin je štit mojIsus usnu i probudi se iza sna smrti, jer Gospodin bijaše zaklon njegov (Sveti Irenej).

Gospodine, koliko je tlačitelja mojih, *koliki se podižu na me!Mnogi su što o meni zbore: *“Nema mu spasenja u Bogu!”

Ti si ipak štit moj, Gospodine; *slavo moja, ti mi glavu podižeš.Iza sveg glasa Gospodinu zavapih, *i on me usliša sa svete gore svoje.

Sad mogu leći usnuti, *i onda ustat jer me Gospodin drži.Ne bojim se tisuća ljudi *što me opsjedaju dušmanski.Ustani, Gospodine! *Spasi me, o Bože moj!

Ti udaraš po obrazu sve neprijatelje moje, *opakima zube razbijaš.U Gospodina je spasenje: *na tvom narodu tvoj je blagoslov!

Slava Ocu i Sinu *i Duhu Svetomu.Kako bijaše na početku, †tako i sada i vazda *i u vijeke vjekova. Amen.

3^ AntifonaTi si, Gospodine, štit moj i ti mi glavu podižeš.

R. Riječ Kristova neka u svem bogatstvu prebiva u vama!O. U svakoj se mudrosti uzajamno poučavajte.

PRVO ČITANJE:Početak Poslanice Galaćanima blaženog Pavla, apostola 1, 1-12

Pavlovo evanđelje

Pavao, apostol – ne od ljudi ni po kojem čovjeku, nego po Isusu Kristu i Bogu Ocu koji ga uskrisi od mrtvih – i sva braća koja su sa mnom: Crkvama u Galaciji. Milost vam i mir od Boga, Oca našega, i Gospodina Isusa Krista, koji sam sebe dade za grijehe naše da nas istrgne iz sadašnjega svijeta opakoga kao što je volja Boga i Oca našega, komu slava u vijeke vjekova! Amen.Čudim se da od Onoga koji vas pozva na milost Kristovu tako brzo prelazite na neko drugo evanđelje, koje uostalom i ne postoji. Postoje samo neki koji vas zbunjuju i hoće prevratiti evanđelje Kristovo. Ali kad bismo vam mi, ili kad bi vam anđeo s neba navješćivao neko evanđelje mimo onoga koje vam mi navijestismo, neka je proklet! Što smo već rekli, to sad i ponavljam: navješćuje li vam tko neko evanđelje mimo onoga koje primiste, neka je proklet. Doista, nastojim li ovo pridobiti ljude ili Boga? Ili idem li za tim da ljudima ugodim? Kad bih sveudilj nastojao ljudima ugađati, ne bih bio Kristov sluga.Obznanjujem vam, braćo: evanđelje koje sam navješćivao nije od ljudi, niti ga ja od kojeg čovjeka primih ili naučih, nego objavom Isusa Krista.

Otpjev Gal 1, 3 – 4. 10R. Milost vam i mir od Boga, Oca našega, i Gospodina Isusa Krista, * koji sam sebe dade za grijehe naše.O. Kad bih sveudilj nastojao ljudima ugađati, ne bih bio Kristov sluga. * Koji sam sebe.

DRUGO ČITANJE:Iz Izlaganja o Poslanici Galaćanima, svetog Augustina, biskupa (Predgovor: l’L 35, 2105-2107)

Upoznajmo milost Božju

Apostol piše Galaćanima da upoznaju milost Božju i da se vladaju kao da nisu više pod Zakonom. Kad su Galaćani čuli za milost Evanđelja, bilo je tu i nekih Židova koji su bili samo po imenu kršćani, ali još nisu shvaćali dar milosti. Oni su htjeli i dalje ostati pod teretom zakona koji je Gospodin Bog nametnuo ne onima što služe pravdi, nego grijehu, dajući pravedan zakon nepravednim ljudima da očituje njihove grijehe, a ne da ih ukloni; grijehe uklanja samo milost vjere koja postaje djelotvorna po ljubavi. Ti su Židovi htjeli nametnuti teret Zakona Galaćanima, koji su već bili u milosti, uvjeravajući ih da im ništa ne koristi Evanđelje ako se ne obrežu i ne podvrgnu ostalim izvanjskim propisima židovskog obreda.I tako su počeli sumnjičiti apostola Pavla, koji im je propovijedao Evanđelje, kao da on ne opslužuje nauku i propise ostalih apostola koji su zahtijevali da i pogani opslužuju židovske zakone. Apostol Petar podlegao je sablaznima takvih ljudi i počeo se pretvarati kao da i on misli da poganima ništa ne koristi Evanđelje ako ne ispune terete Zakona. Sam ga apostol Pavao odvraća od tog pretvaranja, kako kaže u ovoj poslanici. O tom se pitanju govori i u poslanici Rimljanima. Izgleda, međutim, da tu ovaj problem nije toliko naglašen, jer on okončava samu prepirku i stišava raspru između vjernika židovskoga i poganskog porijekla.U ovoj pak poslanici piše onima koji su bili uznemireni strogim stavom Židova, jer su ih silili na obdržavanje Zakona. I povjerovali su im, kao da apostol Pavao nije istinu propovijedao kad nije htio da se obrezuju. I zato ovako započinje: Čudim se da se tako brzo odmećete od onoga koji vas je pozvao na milost Kristovu i da prelazite na drugo evanđelje.Tim je, dakle, uvodom ukratko označio bit pitanja. To je dosta jasno pokazao i u samom pozdravu, gdje se naziva apostolom ne od ljudi, niti po kojemu čovjeku, što ni u jednoj drugoj poslanici nije rekao, a za one koji su bili za to izjavljuje da nisu od Boga, nego od ljudi. Što se tiče autoriteta evanđeoskog svjedočanstva, bilo je sasvim na mjestu da se smatra ravnim ostalim apostolima, jer nije postao apostolom od ljudi ili po čovjeku, nego po Isusu Kristu i Bogu Ocu.

Otpjev Gal 3, 24 – 25. 23R. Zakon nam je bio nadzirateljem sve do Krista, da se po vjeri opravdamo. * A otkako je nadošla vjera, nismo više pod nadzirateljem.O. Prije dolaska vjere, pod Zakonom zatvoreni, bili smo čuvani za vjeru koja se imala objaviti. * A otkako.

HIMAN – TEBE BOGA HVALIMO

Tebe Boga hvalimo, * tebe Gospodinom priznajemo.Tebe vječnog Oca * sva zemlja poštuje.Tebi svi Anđeli, * tebi sva Nebesa i Vlasti,Tebi Kerubi i Serafi * kliču bez prestanka:Svet, Svet, Svet, * Gospodin Bog Sabaot!Puna su Nebesa i zemlja * veličanstva Slave Tvoje.

Tebe hvali * slavni Apostola zbor,Tebe proroka * dična četa.Tebe mučenička * svijetla vojska,Tebe po svem svijetu * sveta uzvisuje Crkva,Oca * neizmjernoga Veličanstva,Časnog Tvojeg istinitog * i jedinog Sina.I Svetoga * Tješitelja Duha.

Ti Kralju slave, * Kriste.Ti si Očev * vjekovječni Sin.Ti da za naše spasenje postaneš čovjekom, *nisi se strašio krila Djevice.Ti svladavši oštrinu smrti, *otvorio si vjernima Kraljestvo Nebesko.Ti sjediš zdesna Bogu * u Slavi Očevoj.Vjerujemo da ćeš doći * kao Sudac.Tebe, dakle molimo, pomozi svojim slugama, *Koje si otkupio dragocjenom Krvlju.U vječnoj slavi daj, da se ubrojimo među Svete tvoje.

(Slijedeći se dio može izostaviti).

Spasi puk Svoj, Gospodine *i blagoslovi baštinu Svoju!I vladaj njima * i uzdiži ih u sve vijeke!Iz dana u dan * blagoslivljamo TebeI hvalimo Ime Tvoje u vijeke * i u vijeke vjekova.Dostoj se, Gospodine, u dan ovaj *sačuvati nas od grijeha!Smiluj se nama, Gospodine, * smiluj se nama!Nek bude milosrđe Tvoje, Gospodine, nad nama *kako se ufamo u Tebe!U Tebe se, Gospodine ufam: *o da ne budem postiđen dovijeka!

MolitvaGospodine, tvoja nam je milost jedina nada, a tvoja zaštita jedina sigurnost. Molimo te: snaži svoju obitelj neprestanim dobročinstvima. Po Gospodinu.

O. Amen.Blagoslivljajmo Gospodina.O. Bogu hvala.